English
Turkce
Bosanski





Uzvišeni Allah je propisao pet dnevih namaza kao strogu dužnost. Ti namazi su:
1. sabah-namaz (klanja se vremenu od zore do pred izlazak Sunca),
2. podne-namaz (klanja se od trenutka kad Sunce pređe zenit pa sve do ikindijskog vremena),
3. ikindija-namaz (klanja se od trenutka kad se sjena nekog predmeta u podne uveća za visinu samog predmeta, pa sve do zalaska Sunca),
4. akšam-namaz (klanja se od zalaska Sunca pa sve do potpunog smračivanja),
5. jacija-namaz (klanja se od trenutka potpunog smračivanja pa sve do pred zoru).
UVJETI ZA NAMAZ:
1. da smo pod abdestom,
2. da smo propisno obučeni,
3. da nam je čisto tijelo, odijelo i mjesto na kojem se klanja. Pod čistoćom se misli da nema ni trun tzv. teških nečisti, a to su mokraća, izmet, krv i gnoj. Inače se tih nečisti musliman mora dobro čuvati.
4. da se okrenemo prema Kibli (Kabi u Mekki),
5. da namaz klanjamo u njegovu vremenu, a ako ga propustimo moramo ga naklanjati (samo farze),
6. da zanijetimo namaz (najbolje na arapskom).


iftitahi tekbir-početni tekbir kijam-stajanje u namazu ruku'-pregibanje u namazu izgovarajući
ALLAHU EKBER kiraet-učenje Kur'ana SUBHANE RABBIJEL 'AZIM 3X

sedžda-spuštanje lica, ruku, koljena i stopala na tle sjedenje u namazu završetak namaz-selam
izgovarajući SUBHANE RABBIJEL E'ALA 3X na desnu zatim na lijevu stranu
KAKO SE KLANJA SABAH-NAMAZ:
Sabah-namaz ima 2 rekata sunneta i 2 rekata farza.
Prvi rekat:
* Pošto smo ispunili sve uvjete za namaz počinjemo s klanjanjem 2 rekata sunneta. Stojimo uspravno, okrenuti prema Kibli, i prije stupanja u namaz izgovaramo nijet (nakanu), riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLĀHI TE‘ĀLA SALĀTE SUNNETIL-FEDŽRI, ili ODLUČIH DA KLANJAM SABAHSKE SUNNETE.
* Nakon toga dižemo dlanove do visine ušiju (dodirujući palčevima ušne resice) i izgovaramo ALLĀHU EKBER. To je tzv. početni tekbir kojim direktno stupamo u namaz. Žene dižu ruke do visine prsiju. Dlanovi treba da budu okrenuti prema Kibli.
* Nakon toga vežemo ruke na stomak, desnu na lijevu (žene ih vežu na prsima) i učimo SUBHĀNEKE, EUZU, BISMILLU, FATIHU i jednu suru ili nekoliko ajeta iz Kur'ana. Pogled je usmjeren na mjesto gdje ćemo činiti sedždu.
* Riječima ALLĀHU EKBER saginjemo se spuštanjem dlanova na koljena. Leđa su nam izravnata a pogled usmjeren u nožne prste. Tu izgovaramo 3 puta SUBHĀNE RABBIJEL-‘AZĪM.
* Izgovaranjem riječi SEMI‘ALLĀHU LIMEN HAMIDEH, RABBENĀ LEKEL-HAMD ponovo se uspravljamo, te riječima ALLĀHU EKBER spuštamo čelo i nos na tlo. Kod muškaraca laktovi treba da su odignuti od zemlje. Tlo nam dodiruju čelo, nos, dlanovi, koljena i nožni prsti. To se zove sedžda. Na sedždi 3 puta izgovaramo SUBHĀNE RABBIJEL-A‘LĀ.
Nakon toga riječima ALLĀHU EKBER dižemo glavu i kratko se zadržavamo u sjedećem položaju, te ponovnim izgovaranjem ALLĀHU EKBER činimo još jednu sedždu, kao i prvu.
Time završavao prvi rekat i dižemo se na drugi rekat.
Drugi rekat:
* Nakon obavljene sedže na prvom rekatu, izgovaramo ALLAHU EKBER i ustajemo na noge, ponovo vežući ruke i sve isto ponavljajući kao na prvom rekatu. Razlika je jedino ta što na stajanju učimo samo BISMILLU, FATIHU i jednu suru, tj. bez SUBHĀNEKE i EUZE.
* Nakon obavljene dvije sedžde ne ustajemo na treći rekat već ostajemo u sjedećem položaju, na koljenima. Tu učimo ET-TEHIJJĀTU, SALAVAT i dovu RABBENĀ ĀTINĀ.
* Kad to proučimo okrenemo glavu na desnu stranu i kažemo ESSELĀMU ‘ALEJKUM VE RAHMETULLĀH, te na lijevu stranu i izgovorimo isto. To se zove predavanje selama. Njime je namaz završen.
* Nakon toga lijepo je reći ALLĀHUMME ENTES-SELĀMU VE MINKES-SELĀM, TEBĀREKTE JA ZEL-DŽELĀLI VEL-IKRĀM.
Nakon svega toga ustajemo i klanjamo dva rekata farza. Oni se klanjaju isto kao i sunneti. Jedina razlika je u nijetu koji za farze glasi NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE FARDIL-FEDŽRI, ili na našem jeziku ODLUČIH DA KLANJAM SABAHSKE FARZE.
Iza svega toga lijepo je proučiti AJETUL-KURSIJU, tespih (33x SUBHĀNALLĀH, 33x EL-HAMDU LILLĀH, 33x ALLĀHU EKBER, te stoti put dodati LA ILĀHE ILLALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERĪKE LEH, LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE ‘ALĀ KULLI ŠEJ'IN KADĪR), te nakon tespiha dovu (molbu upućenu uzvišenom Allahu).
KAKO SE KLANJA PODNE-NAMAZ:
Ako smo naučili kako se klanja sabah-namaz onda ćemo vrlo lahko naučiti i ostale namaze. Ključna razlika je jedino u broju rekata.
Podne-namaz ima 4 rekata sunneta, 4 farza i 2 sunneta.
Prva četiri rekata sunneta zanijete se riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE SUNNETIZ-ZUHRI. Kod klanjanja sunneta, nakon obavljenog drugog rekata, dok sjedimo nakon obavljene sedžde, učimo samo ET-TEHIJJĀTU i dižemo se na treći rekat. Ostalo je sve isto kao i na prethodnom rekatu. Nakon obavljenog trećeg rekata ustajemo na četvrti i klanjamo ga kao i prethodni rekat.
Kad budemo klanjali farz podne-namaza, klanjaćemo ga kao i sunnete. Zanijeti se riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE FARDIZ-ZUHRI. Jedina razlika je i ta što se na trećem i četvrtom rekatu, na stajanju, uči samo BISMILLA i FATIHA. Nema sure iza Fatihe. To vrijedi za sve farz namaze koji imaju više od dva rekata. To su podne, ikindija, akšam i jacija. Znači, sura se izostavlja.
Iza toga ustajemo i klanjamo dva preostala rekata sunneta, koji se klanjaju isto kao i sabahski sunneti, a zanijetimo ih isto kao prve podnevske sunnete.
KAKO SE KLANJA IKINDIJA-NAMAZ:
Ikindija namaz ima 4 rekata sunneta i 4 rekata farza.
Sunneti se zanijete riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE SUNNETIL‘ASRI. Klanjaju se isto kao i podnevski sunneti s tim što na prvom sjedenju pored ET-TEHIJJĀTU proučimo i SALAVAT, a kad ustanemo na treći rekat učimo kao i na prvom rekatu, tj. SUBHĀNEKE, EUZU, BISMILLU, FATIHU i jednu suru.
Ikindijski farzi se zanijete riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE FARDIl-‘ASRI. Klanjaju se isto kao i podnevski farzi.
KAKO SE KLANJA AKŠAM-NAMAZ:
Akšam-namaz ima 3 rekata farza i 2 rekata sunneta.
Farzi se zanijete riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE FARDIL-MAGRIBI. Klanjaju se isto kao podnevski farzi osim što nakon trećeg rekata ne ustajemo na četvrti, već nakon sedžde ostajemo sjediti na koljenima gdje učimo ET-TEHIJJĀTU, SALAVAT i dovu, te predajemo selam.
Sunneti se zanijete riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE SUNNETIL-MAGRIBI, a klanjaju se isto kao i sabahski sunneti.
KAKO SE KLANJA JACIJA-NAMAZ:
Jacija-namaz ima 4 rekata sunneta, 4 rekata farza, 2 rekata sunneta, te 3 rekata vitra.
Prva 4 rekata sunneta zanijete se riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE SUNNETIL-‘IŠĀ'I, a klanjaju se isto kao ikindijski sunneti.
Farzi se zanijete riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTE FARDIl-‘IŠĀ'I, a klanjaju se isto kao podnevski farzi.
Iza toga klanjamo dva rekata preostalih sunneta. Zanijetimo ih isto kao prve jacijske sunnete, a klanjamo isto kao 2 sabahska sunneta.
Iza svega toga ostaje nam da još klanjamo 3 rekata tzv. vitr namaza, koji se zanijeti riječima NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE‘ĀLĀ SALĀTEL-VITRI.
Vitr-namaz klanja se isto kao 3 rekata akšamskog farza, s tim što na trećem rekatu nakon proučene sure dižemo ruke kao u početnog tekbira, izgovarajući ALLĀHU EKBER, te ruke ponovo vežemo i učimo tzv. Kunut-dovu. Ko ne zna Kunut-dovu može proučiti dovu RABBENĀ ĀTINĀ. Nakon toga se pregibamo i završavamo namaz na uobičajen način.
KAKAV JE TO DŽEMATILE NAMAZ:
Svaki farz namaz može se obaviti i u džematu, tj. klanjati zajednički, dvije ili više osoba. Odredi se jedna osoba koja predvodi namaz, i ona se zove imamom, dok se ostale osobe poredaju iza nje u pravilne redove (safove), a zovu se džematlijama.
Osoba koja je imam, sve će učiti u sebi, osim tekbira ALLAHU EKBER, riječi SEMI‘ALLĀHU LIMEN HAMIDEH, i predavaja selama na kraju namaza. To vrijedi ako su u pitanju dnevni namazi (podne i ikindija).
Ako su u pitanju noćni namazi (sabah, akšam i jacija), kao i džuma, na prva dva rekata, na stajanju, imam će učiti naglas FATIHU i suru (SUBHĀNEKE, EUZU I BISMILLU učiće u sebi).
Bilo da je riječ o dnevnim ili noćnim namazima, džematlija na stajanju neće učiti ništa, osim SUBHĀNEKE na prvom rekatu. Imam uči za njega FATIHU i suru. Međutim, sve ostalo učit će i on. Njegovo je samo da prati imamove pokrete.
Namaz obavljen u džematu (džematile) 27 puta je vredniji od namaza koji se obavi pojedinačno.
OSTALI NAMAZI:
Pored ovih, postoje i mnogi drugi namazi. Najvažniji su bajram-namazi koji se klanjaju za Ramazanski, odnosno Kurbanski bajram, a sastoje se od 2 rekata.
Uz ramazan se između jacijskog namaza i vitr-namaza klanja tzv. teravih-namaz (teravija), koju obično čini 20 rekata, a selam se može predavati nakon svakog drugog ili svakog četvrtog rekata. Teravih-namaz može se klanjati džematile, ali i pojedinačno.
Još jedan važan namaz jeste dženaza-namaz, a klanja se umrlom muslimanu ili muslimanki. Dženazu mogu klanjati samo muškarci. Dženaza namaz je vrlo jednostavan. Čitav namaz klanja se u stojećem položaju.
Imam stane ispred mejta (mrtvaca u tabutu) i nakon nijeta koji glasi NEVEJTU EN USALLIJE LILLĀHI TE‘ĀLĀ SALĀTEL-DŽENĀZETI, donese se početni tekbir. Ruke se svežu i prouči SUBHĀNEKE. Ponovo se donosi tekbir (ALLĀHU EKBER) no bez dizanja ruku. Prouči se SALAVAT, te ponovo donese tekbir bez dizanja ruku, i prouči prikladna dova. Iza toga se ponovo donese tekbir bez dizanja ruku i selam preda na desnu i lijevu stranu.
U dženaza-namazu važno je donijeti 4 tekbira. To je farz. Ako se ništa između njih i ne prouči, namaz je valjan. A veliki je sevap klanjati dženazu-namaz.
Postoji još mnogo namaza, za razne prilike. Tako postoji noćni namaz, namaz za želju, itd. Ako smo naučili klanjati sabah-namaz, i svi drugi namazi bit će nam vrlo lahki za naučiti. Svi ti neobavezni namazi zovu se nafila namazi.
NAMAZ BOLESNIKA I PUTNIKA:
Bolesnik će klanjati onako kako mu je moguće. Onog kojeg bole koljena može klanjati sjedeći. Ako je bolesnik primoran stalno ležati, klanjat će ležeći. Lagahnim pokretima tijela obavit će namaz.
Što se tiče putnika, sve dok je na putu ima olakšicu da skraćuje farz namaz. Skraćivat može samo farz namaze od četiri rekata, koji se na putu klanjaju kao dvorekatni namazi. To su podne, ikindija i jacija. Sabah ostaje da se klanja od dva rekata, kao i akšam od tri.
Također, putnik u prevoznim sredstvima, ako ga uhvati vrijeme namaza, klanjaće kako mu je zgodno. Obično je to sjedeći položaj. Za obavljanje pregiba i sedžde samo će se nageti malo unaprijed.
U prevoznim sredstvima obično se ne možemo okrenuti tačno prema Kibli. Zato ćemo klanjati onako kako je moguće, a to je obično smjer kretanja vozila, aviona i sl.